Od 2013. barem jedan Hrvat podigao pehar Lige prvaka

    Hrvatski nogometaši već godinama haraju najelitnijim nogometnim natjecanjem Ligom prvaka. Izvanredan podatak je da je od 2013. god. barem jedan Vatreni podigao pehar tog natjecanja. Nije ni čudo što se cijeli svijet čudi da zemlja od oko četiri milijuna stanovnika „izbacuje“ toliko uspješnih nogometaša, a i sportaša općenito.

    Ove sezone čak je 21 hrvatski nogometaš zaigrao u skupinama Lige prvaka, a dvojica hrvatskih trenera sjedila su na klupi i vodili svoje momčadi. Niko Kovač uspješno je prošao grupnu fazu natjecanja te ga u osmini finala čeka Liverpool. Nije loš rezultat ostvario ni Ivan Leko na klupi Club Bruggea. Skupinu je završio iza Borussije Dortmund i Atletico Madrida ostavivši iza sebe francuski Monaco. U šesnaestini finala snage će odmjeriti s Red Bull Salzburgom.

    Nokaut fazu natjecanja Lige prvaka izborila je trećina hrvatskih nogometaša. Španjolske klubove predstavljat će Luka Modrić (Real Madrid), Ivan Rakitić (Barcelona) i Nikola Kalinić (Atletico Madrid). Za talijanske klubove nastupat će Mario Mandžukić (Juventus) i Ante Ćorić (Roma). Tu su još i Dejan Lovren (Liverpool) i Dominik Kotarski (Ajax). Svi su još u igri za osvajanje naslova europskog prvaka.

    Champions League / Vlad1988 / Shutterstock

    14 hrvatskih nogometaša otpalo je iz natjecanja, od kojih je njih 12 upisalo određenu minutažu. Iako su neki ispali, prikazali su dobre igre u skupnoj fazi.

    Veznjak talijanskog Intera Marcelo Brozović već je ranije oduševljavao svojoj trkom na terenu. Ni ne čudi podatak da je u šest utakmica Lige prvaka pretrčao čak 73.4 kilometra. Najviše od svih koji su zaigrali. Andrej Kramarić za svoj je Hoffenheim zabio pet pogodaka izjednačivši tako hrvatski rekord s pet golova u skupini s Dadom Pršom (Monaco), Ivanom Klasnićem (Werder) i Marijom Mandžukićem (Atletico Madrid).

    Briljantnu premijeru u Ligi prvaka imao je Nikola Vlašić (CSKA Moskva) potvrdivši tako odličnu formu iz cijele sezone. Iako je njegov CSKA ispao iz natjecanja, Vlašić je zadivio svojim igrama zabivši čak u jednoj utakmici gol Real Madridu, a u uzvratnoj utakmici upisavši i asistenciju. Ukupno je zabio 3 pogotka i dvaput asistirao suigračima.

    U četvrtfinalu Lige prvaka u sezoni 2016./17. Hrvatska je imala čak sedmoricu predstavnika, a prošle sezone ta se brojka smanjila na njih petoricu. Jasno je da će Hrvatska među osam najboljih klubova imati najviše pet igrača, a najmanje dva. Za hrvatske nogometaše ne treba brinuti. Već tradicionalno u završnicama najjačeg i najelitnijeg nogometnog klupskog natjecanja Hrvati imaju svoje predstavnike. Zadnji put prije osam godina nije bilo Hrvata u finalu Lige prvaka. 2011. god. finale su odigrali Manchester United i Barcelona na Wembleyju.

    U finalu 2012. god. u sastavu Bayern Münchena bili su Ivica Olić koji je ušao s klupe te Danijel Pranjić koji nije dobio priliku zaigrati. Ujedno je to i zadnja godina u kojoj Hrvatska nije imala svog pobjednika Lige prvaka.

    Mario Mandžukić osvojio je naslov 2013. s Bayernom, zabivši i gol. Luka Modrić uzeo je svoj prvi naslov Lige prvaka s Realom 2014., a Ivan Rakitić osvojio ga je s Barcom 2015. god.  Posljednje tri godine Real je zavladao Ligom prvaka u čijem je prvom sastavu bio Luka Modrić, a uz njega je i Mateo Kovačić koji jedne godine nije bio u kadru, a posljednje dvije je odgledao s klupe.

    Osim navedenih, još su petorica Hrvata digla prestižni pehar od nezavisnosti: Alen Bokšić (Marseille), Zvonimir Boban i Dario Šimić (Milan), Davor Šuker (Real Madrid) i Igor Biščan (Liverpool).